2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Zakonski bračni imovinski režim u Republici Češkoj je zajednička imovina bračnih drugova koja je uređena Građanskim zakonikom (Zakon br. 89/2012 Zb.).

Detaljnija podjela zajedničke imovine može se naći u članku 709., 710. i 3040. Građanskog zakonika, prema kojima zajednička imovina bračnih drugova uključuje:

• Imovinu koju su stekli jedan ili oba bračna druga zajedno za vrijeme trajanja braka uz iznimku imovine:
  • koja služi za osobne potrebe jednog bračnog druga,
  • koju je jedan bračni drug stekao darovanjem ili nasljeđivanjem, osim ako darovatelj ili ostavitelj u svojoj oporuci nije naveo drugačije,
  • koju je jedan bračni drug stekao kao naknadu za povredu, osim vlasničke povrede, svojeg osobnog neimovinskog dobra,
  • koju je jedan bračni drug stekao pravnim poslovima vezanim za svoju vlastitu imovinu,
  • koju je jedan bračni drug stekao kao naknadu štete, uništenja ili gubitka svoje vlastite imovine,
  • koja je vraćena na temelju zakona o povratu bračnom drugu koji je tu imovinu posjedovao prije braka ili je pravni sljednik izvornog vlasnika.

Zajednička imovina bračnih drugova također uključuje i dobit od vlastite imovine bračnog druga, kao i dobit temeljem članstva u trgovačkom društvu, ako je bračni drug postao član trgovačkog društva za vrijeme trajanja braka (osim ako stjecanje udjela spada pod jednu od gore navedenih iznimaka).

• Dugove koje su bračni drugovi stvorili za vrijeme trajanja braka, osim dugova:
  • koji su vezani za imovinu u isključivom vlasništvu samo jednog bračnog druga, a iznos dugova je veći od dobiti koja nastaje iz tog vlasništva, ili
  • koje je jedan bračni drug preuzeo bez odobrenja drugog bračnog druga, a da se pritom ne radi o zbrinjavanju svakodnevnih ili zajedničkih potreba obitelji.

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

U češkom pravu trenutno ne postoje takve pravne pretpostavke.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Ne postoji odredba koja bi propisivala obveznu izradu popisa imovine bračnih drugova. Poželjno je međutim izraditi takav popis u slučaju podjele zajedničke imovine bračnih drugova u slučaju prestanka braka (razvodom braka ili smrću bračnog druga).

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Oba bračna druga (ili jedan od njih, sukladno sporazumu) zajedno upravljaju i raspolažu imovinom koja je dijelom njihove zajedničke imovine. Redovnu upravu imovinom koja je dijelom zajedničke imovine može provoditi bilo koji bračni drug (npr. obavljanje zajedničkih kućanskih poslova, plaćanje redovitih obveza poput stanarine i s tim povezanih usluga, hrane, kupovine uobičajenih potrošačkih proizvoda). U poslovima uprave koji se tiču zajedničke imovine bračnih drugova, a koje nisu poslovi redovne uprave (npr. prijenos nekretnine ili imovine veće vrijednosti ili stavljanje nekretnine pod hipoteku) potrebna je suglasnost oba bračna druga. Ako jedan bračni drug odbije dati suglasnost bez navođenja valjanog razloga ili nije u stanju iznijeti svoje stajalište, njezina/njegova suglasnost može se nadomjestiti odlukom suda na prijedlog drugog bračnog druga. Ako jedan bračni drug djeluje bez suglasnosti drugog bračnog druga u slučajevima kada je potrebna suglasnost obaju bračnih drugova, drugi bračni drug može tražiti da se to djelovanje proglasi nevažećim (članak 713. i 714. Građanskog zakonika). Međutim, ako ne zatraži takvo proglašenje, djelovanje ostaje važeće (članak 586. stavak 2. Građanskog zakonika). Ove se odredbe primjenjuju samo ako nisu promijenjene bračnim ugovorom ili sudskom odlukom.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Oba bračna druga pojedinačno i zajednički imaju prava i obveze prema pravnim poslovima vezanim za zajedničku imovinu, a koje obavlja jedan od njih u okviru redovite uprave (članak 713. stavak 3. Građanskog zakonika).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Oba bračna druga su pojedinačno i zajednički odgovorni za dugove vezane za njihovu zajedničku imovinu (članak 713. stavak 2. Građanskog zakonika). Ti se dugovi mogu namiriti iz zajedničke imovine bračnih drugova ili iz vlastite imovine svakog bračnog druga.

Bračni ugovor može isključiti zajedničku i pojedinačnu odgovornost bračnih drugova po pitanju dugovanja. Takav ugovor međutim ima učinak na treće osobe samo ako je treća osoba suglasna s ugovorom (članak 719. stavak 2. Građanskog zakonika) ili ako je registriran, na zahtjev oba bračna druga, u javnom registru bračnih ugovora (članak 721. stavak 1. Građanskog zakonika).

Bračni drugovi su samostalno odgovorni za dugove koji nisu dijelom zajedničke imovine bračnih drugova, odnosno u načelu: 

• dugove vezane za njihovu vlastitu imovinu, u iznosu koji prelazi dobit od te imovine, 
• dugove koje preuzima jedan bračni drug bez suglasnosti drugog bračnog druga, a koji nisu namijenjeni zadovoljavanju svakodnevnih obiteljskih potreba, 
• dugove nastale skrivljenim ponašanjem bračnog druga, 
• dugove prema državi i javnoj vlasti, 
• dugove nastale prije sklapanja braka.

U ovršnom se postupku ovi dugovi (osim dugova nastalih prije sklapanja braka) mogu namiriti ne samo iz vlastite imovine odgovornog bračnog druga, nego i iz zajedničke imovine bračnih drugova.

Print this topic

back to top